Naknada nematerijalne štete jedan je od instituta koji se često pojavljuje u pravnoj praksi.
Prema odredbi čl. 155. Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 53/91, 73/91, 3/94, 7/9 i 112/99 – dalje: ZOO), nematerijalna šteta je nanošenje drugome fizičke ili duševne boli ili straha.
Oblici nematerijalne štete:
U odredbi čl. 200. ZOO navedena je osnova za dosuđenje naknade oštećeniku za fiziku bol. Oštećenik ima pravo na tu naknadu ako sud nađe da okolnost slučaja, a osobito jačina bolova i njihovo trajanje to opravdavaju.
Oblik nematerijalne štete su i duševni bolovi zbog smanjenja životnih aktivnosti, a najčešće nastaju kao posljedica ozljede oštećenika. Posljedice koje oštećenik osjeća u duhovnoj sferi i koje se očituju kao duševna bol daje pravo oštećeniku na ovakav oblik naknade (nesposobnost za rad ili smanjena radna sposobnost, smanjena ili uništena mogućnost napredovanja u struci, ne može se baviti športom – rekreacijom). Duševna se bol može javiti i kao posljedica tjelesne ozljede. U praksi je izražen i stav da je za priznavanje naknade za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti potrebno i postojanje oštećenikove svijesti da je njegova životna aktivnost smanjena, tj. da postoje duševne boli zbog takve situacije.
Prema zaključku broj 8. sjednice Građansko-privrednog odjela Vrhovnog suda
Hrvatske od 30. ožujka 1987.
(Izv.): Osnova za priznanje novčane naknade za naruženost nije samo u
tome je li izmjena vanjštine oštećenika izazvala gađenje okoline,
sažaljenje ili druge negativne reakcije i u kojoj mjeri, već se
uzimaju
u obzir i subjektivna mjerila o utjecaju
svih elemenata (izmijenjena vanjština, primjetnost, opseg itd.) na
psihičku ravnotežu oštećenika, odnosno na njegovo psihičko stanje u
cjelini.
Pritom se subjektivne osobine oštećenika uzimaju u obzir u razumnoj
mjeri
.
ZOO dopušta da se naknada za pretrpljeni strah dosudi ovisno o svim okolnostima slučaja u kojima trajanje i jačina straha znače osobito važne okolnosti (čl. 200. st. 1. ZOO). Za dosuđenje pravične novčane naknade za nematerijalnu štetu za pretrpljeni strah ne zahtijeva da je strah ostavio kod oštećenika trajnije posljedice, već je bitno da okolnosti slučaja, a osobito jačina i trajanje straha, opravdavaju dosuđenje takve naknade.
U odredbi čl. 201. st. 1. ZOO propisano je da u slučaju smrti neke osobe (roditelja, brata ili sestre, izvanbračnog druga) sud može dosuditi pravičnu novčanu naknadu za njihove duševne boli članovima njezine uže obitelji (bračnom drugu, djeci i roditeljima).
U praksi je ocijenjeno je da se osobito teški invaliditet ne mora očitovati samo u sferi tjelesne cjelovitosti i funkcionalnosti nego i u sferi psihičkoga kad zbog teškog oštećenja mozga, koji je nenadoknadiv i nezamjenjiv čimbenik kakvoće ljudskog života, dolazi do propadanja psihičkih i smanjenja mentalnih i intelektualnih funkcija do te mjere da se životna i radna sposobnost svodi na oko deset posto, pa se takvo stanje ukazuje osobito teškim invaliditetom, iako vanjske manifestacije nemaju osobito težak karakter. Krug osoba koje su ovlaštene zahtijevati takvu naknadu uži je od kruga osoba koje mogu tražiti naknadu za pretrpljene duševne boli zbog smrti bliske osobe. Pravo na naknadu prema čl. 200. st. 3. i 4. ZOO pripada suprugu ili supruzi, djeci i roditeljima te izvanbračnom drugu, a ne mogu je zahtijevati braća i sestre invalida.
Duševni bolovi zbog neopravdane osude odnosno neosnovanog lišenja
slobode
predstavljaju jedinstveni oblik štete koji obuhvaća
sve štetne posljedice nematerijalne štete vezane za osobu oštećenika
proizašle iz neopravdane osude odnosno neosnovanog lišenja slobode.
Za ovu štetu dosuđuje se jedan iznos naknade pri čijem odmjeravanju
sud
uzima u obzir sve okolnosti slučaja
(ugled koji je oštećenik prije uživao u svojoj sredini, odnos
sredine
prema njemu poslije osude, odnosno lišenja slobode,
težina i priroda kaznenog djela, trajanje lišenja slobode i sve
druge
okolnosti koje su utjecale na prirodu, težinu i trajanje
duševnih bolova)
. Prema čl. 22. st. 1. Ustava Republike
Hrvatske čovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.
Odredbom čl. 25. st. 4. Ustava propisano je da svatko tko je nezakonito bio
lišen slobode ili osuđen ima, u skladu sa zakonom,
pravo na odštetu i javnu ispriku. Najčešće će za ovu vrstu štete odgovarati
država u slučaju nezakonitog ili nepravilnog rada
njezinih tijela.
Prema odredbi čl. 200. st. 1. ZOO oštećenik ima pravo na naknadu nematerijalne štete zbog povrede ugleda i/ili časti, te povrede slobode.
Materijalno kazneno pravo su propisi koji proglašavaju određeno ponašanje kao kazneno djelo (ubojstvo, tjelesne ozljede, tučnjava, neisplata plaće, prisila, prijetnja, uvreda, sramoćenje, kleveta, silovanje, bludne radnje, spolno i drugo iskorištavanje djeteta, naplata alimentacije, kaznena djela protiv braka, obitelji i djece, zaštita okoliša, kaznena djela protiv sigurnosti prometa, krađa, razbojništvo, utaja, prijevara, pronevjera, krivotvorenje i drugo).
Kazneni postupak čine sve radnje državnih tijela, ali i drugih osoba (sudionici u postupku) koje se poduzimaju kada se pojavi vjerojatnost da je počinjeno kazneno djelo i da ga je počinila određena osoba, radi eventualne primjene kazneno-pravne sankcije, a regulirane su odredbama kaznenog procesnog prava.
Naše klijente zastupamo i pratimo kroz cijeli tijek istražnog i kaznenog pravnog postupka, te im osiguravamo kvalitetnu podršku u rješavanju njihova slučaja, putem pravne pomoći i neprestanog praćenja tijeka njihova pravnog slučaja.
Našim klijentima pružamo pravnu podršku za:
Trgovačko pravo je skup pravnih pravila koja reguliraju subjekte trgovačkog prava (statusno trgovačko pravo ili pravo društava) i pravne poslove trgovačkog prava (ugovorno trgovačko pravo).
S obzirom da je proizišlo iz građanskog prava i dalje je zadržalo neke njegove osobnosti, pogotovo one koje proizlaze iz obligacionih normi. Trgovačko pravo utvrđuje osnove nastanka organizacija koja se bave trgovinom, kao i ponašanje subjekata u trgovačkim poslovima.
Ovo pravo određuje osnove trgovine kao djelatnosti, kroz aktivnosti obrazovanja trgovaca i njihovog nastanka kao subjekata trgovine, utvrđivanja uvjeta rada trgovačkih subjekata i slično.
Subjekti trgovačkog prava su pravna lica, kojih ima mnogo vrsta i oblika, a najpoznatija su: dioničko društvo i društvo ograničene odgovornosti.
Izvori prava trgovačkog prava su, prije svega, zakoni i podzakonski akti koji uređuju ovu oblast.
Odmah iza propisa, kao izvor, javljaju se ugovori, u kojima se stranke dogovaraju o uvjetima pod kojima stupaju u trgovačke odnose u međusobnom komuniciranju.
Prekršajno pravo je dio javnoga prava određene države (ius publicum, lat.) putem kojeg ta država iskazuje svoje pravo na kažnjavanje prekršitelja (ius puniendi, lat.).
Prekršaji su određene povrede javnog poretka, društvene discipline ili druge društvene vrijednosti koje nisu zaštićene kaznenopravnom prisilom tj. nisu zaštićene Kaznenim zakonom Republike Hrvatske ili drugim zakonima kojima se propisuju kaznena djela.
U tom smislu, prekršaji su, kao prvo, povrede određenih pravnih normi kojima se zabranjuje ili nalaže određeno ponašanje.
Prekršaji su ujedno i povrede društvene discipline ili drugih društvenih vrijednosti.
Propisivanje određene povrede društvene discipline ili drugih vrijednosti kao prekršaj ima za svrhu otklanjanja mogućnosti ugrožavanja sigurnosti ljudi i imovine, nesmetano obavljanje gospodarskih, kulturnih i drugih društvenih djelatnosti, miran suživot.
Našim klijentima nudimo uslugu zastupanja i u parničnim i vanparničnim postupcima iz ostalih područja prava:
te uslugu pravnog savjetovanja.
Radnik koji smatra da je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava. Ako poslodavac u roku od petnaest dana od dostave zahtijeva radnika ne udovolji tom zahtjevu radnik može u daljnjem roku od petnaest dana zahtijevati zaštitu povrijeđenog prava pred nadležnim sudom.
Ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drukčije određeno, potraživanja iz radnog odnosa zastarijevaju za pet godina.
Obiteljskim zakonom uređuje se brak, odnosi roditelja i djece, posvojenje, skrbništvo, učinci izvanbračne zajednice žene i muškarca, te postupci nadležnih tijela u svezi s obiteljskim odnosima i skrbništvom.
Upravni postupak je skup sustavno obavljanih pravno normiranih radnji koje poduzimaju javnopravna tijela koja na autoritativan i jednostran način odlučuju o pravima i obvezama pojedinca u konkretnoj upravnoj stvari.
Predmet upravnog spora jesu:
Ustav je temeljni zakon jedne zemlje s kojim moraju biti u skladu svi zakoni.
Ustav određuje principe i zakone države, kako će se neka država upravljati i odnos između države i njenih subjekata. On određuje autoritet i ograničenja državnih institucija i odnose između njih. Ustav određuje i štiti prava i slobode pojedinaca.
Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da su mu pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđena ljudska prava ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Pružamo pravnu podršku savjetovanja i zastupanja pri upisu stvarnih prava u zemljišne knjige, izvide nekretnina, izvide stanja u katastru i zemljišnim knjigama, zastupanja u sporovima koji se tiču prava na nekretninama.
Zastupanje stranaka u pojedinačnim zemljišno-knjižnim ispravnim postupcima, te u drugim zemljišno-knjižnim postupcima u vezi zaštite, utvrđenja, otuđenja ili opterećenja prava vlasništva i drugih stvarnih prava na nekretninama.
Našim klijentima pružamo zastupanje u ostavinskim postupcima pred sudovima i javnim bilježnicima. Također pružamo pravnu podršku pri sastavljanju oporuke i nasljedno – pravnih ugovora.
Odvjetnički ured Mario Mikulić iz oblasti nasljednog prava obavlja poslove pružanja pravnih savjeta i zastupanje u ostavinskom postupku i nasljedno-pravnim sporovima, te pravne poslove savjetovanja i sastavljanja ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, o ustupanju i raspodjeli imovine za života.
Našim klijentima pružamo pravnu podršku i izrađujemo pravna mišljenja, savjetujemo ih i dajemo mišljenja o pravima stranaka, te o pravnim propisima. Također naše klijente zastupamo u pregovorima i postupcima posredovanja / mirenja.